Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, područje Delničkog Potoka uz rječicu Jezerku odigralo je jednu od ključnih uloga u naseljavanju Delnica. U to doba, Delnički Potok je nosio naziv “Prepnek”. Na području Delničkog Potoka stari Delničani su započeli gospodarski razvoj gradnjom pilana i mlinova koristeći vodu kao pogonsku energiju. Tokom 18. i 19. stoljeća podigli su nekoliko pilana i mlinova koji su bili pušteni u pogon, a sve zahvaljujući utjecaju obitelji Petranović koja je podigla prvu pilanu, te doprinijela dobivanju potrebnih dozvola za podizanje ostalih pilana i mlinova.

Sve do početka 20. stoljeća, stare Delničanke su tokom cijele godine, noseći robu na glavi u drvenom kabliću, u Potoku prale rublje. Vodu su grijale pomoću bakrenog kotlića kojeg su objesile na drvo, a ispod njega naložile vatru, kako bi mogle prokuhati robu s ocijeđenim talogom pepela.

Izvorište potoka je na predjelu Resnaka od kuda potok dužinom od 1500 metara teče do Male Lešnice (Homera) gdje se ulijeva u rijeku Kupicu. Uz gornji tok potoka postoji šetnica dužine 300-tinjak metara kojom se dolazi do izvorišta Jamica gdje su članovi delničkog vatrogasnog društva sazidali kamenu šternu (Tomažovu šternu) u spomen na njihovog člana i tada poznatog travara Tomaža Majnarića.

Na području Delničkog potoka danas se nalaze dvije akumulacije i prirodni slap do kojega postoji kratka šetnica, Kirijaški spomen – zdenac s pitkom vodom te uređen okoliš za roštilj s prijateljima i obitelji.